Pre 150 godina nastalo je muzičko delo koje je steklo svetsku popularnost i spada u kompozicije koje su izvođene najviše na svetu: „Dunavski valcer“ ili preciznije „Na lepom plavom Dunavu“, op. 134, od Johana Štrausa mlađeg.

„Dunavski valcer“ koji je posvećen „Bečkom muškom pevačkom društvu“ premijerno je izveden 15. februara 1867. godine kao kompozicija za hor i izazvao je oduševljenje kod publike. Danas se „Dunavski valcer“ izvodi uglavnom kao valcer za orkestar. „Na lepom plavom Dunavu“ ne sme da izostane sa repertoara Novogodišnjeg koncerta i Operskog bala u Beču, a poslužio je kao moto za filmove, revije, pozorišne predstave, romane, pa čak i stručnu literaturu. Svake godine u ponoć na prelazu u Novu godinu u Beču se izvodi „Dunavski valcer“. Ova kompozicija se smatra nekrunisanom himnom Austrije.

Povodom 150. jubileja ove kompozicije u Austrijskoj prestonici su organizovane mnoge manifestacije. U biblioteci skupštine grada upriličena je izložba „Dunav, tako plav. 150 godina „Na lepom plavom Dunavu“ od Johana Štrausa“. Izložene su zbirke plakata, nota, spisa i drugih štampanih dokumenata. Izložba je otvorena do 12. maja 2017. godine, a ulaz je slobodan za sve posetioce. Prateći program obuhvata predstavljanje porodične istorije dinastije Štraus i muzičke istorije valcera, kao i čitanje pisama Johana Štrausa koje je pisao svojoj neostvarenoj ljubavi mladoj ruskoj aristokratkinji Olgi Smirnitskaji.

U muzeju dinastije Štraus u Beču koji predstavlja porodičnu istoriju i stvaralaštvo dinastije Štraus pored stalne postavke posetioci će moći da vide izložbu „150 godina valcera – Na lepom plavom Dunavu“. Izložba je otvorena od 16. februara 2017. do kraja godine. U okviru izložbe biće prikazana istorija svetskog muzičkog uspeha „Dunavskog valcera“.

U „Kući muzike“ posetioci će imati jedinstvenu priliku da se oprobaju u ulozi virtuelnog dirigenta ovog poznatog valcera i da diriguju orkestrom Bečke filharmonije. Maestro Zubin Mehta daje instrukcije za dirigovanje. Izložbeni prostor je uređen kao paviljon. Čarobna lampa, stari uređaj za projektovanje, i video zid sa impresijama valcera unose pokret u izložbu.

Foto: Wienbibliothek im Rathaus