Na press konferenciji “Rock nije kultura?!” održanoj danas u zagrebačkoj Tvornici kulture predstavnici Udruge Promo (Udruga koncertnih promotora), javno su iskazali nezadovoljstvo i protest protiv nedavno objavljenih rezultata dodele javnih sredstava za muzičke programe od strane Ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a takođe i protiv dosadašnje dugogodišnje prakse dodeljivanja navedenih sredstava istom uskom krugu institucija i organizatora.
Ispred inicijative udruge Promo stoje sledeći koncertni organizatori i muzički klubovi: INmusic festival, Vintage Industrial Bar, Tvornica kulture, Klub Zagreb, Močvara, Žedno uho, Pozitivan ritam, Klub Palach, Distune Promotion, Seasplash festival, Multikultura, SuperUho festival, Outlook festival, Dimensions festival, Terraneo Festival, Dirty Old Festival.
Prenosimo vam zaključke konferencije u celosti.
Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju članove Vijeća za glazbu
Predstavnici udruge Promo objasnili su sustav dodjele javnih sredstava u glazbenoj kulturi pri čemu je ključna činjenica da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju članove Vijeća koji ocjenjuju predložene glazbene programe na natječaju za Javne potrebe u kulturi. Sastav imenovanih Vijeća za glazbu pokazuje da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju isključivo osobe koje se bave reproduktivnom klasičnom glazbom i eventualno jazzom. Pri tome tzv. nominiranje članova Vijeća služi stvaranju privida demokratske procedure. Odgovorne osobe za održavanje ovakvog diskriminatornog sastava kulturnih Vijeća za glazbu su g. Tedi Lušetić, klarinetist, zamjenik pročelnika, ispred Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i g. Berislav Šipuš, dirigent, zamjenik ministrice kulture ispred Ministarstva kulture.
Istraživanje glazbenih potreba i preferencija javnosti
Istraživanje glazbenih potreba i preferencija, provedeno od agencije Ipsos Puls u listopadu 2014. na reprezentativnom uzorku, pokazalo je da 80% građana grada Zagreba i Republike Hrvatske kao svoju javnu kulturnu potrebu u glazbi navodi koncerte kvalitetne suvremene autorske glazbe (koja se u širem smislu naziva rock glazbom uz sve moderne izvedenice), no bez obzira na to Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu takve programe i koncerte u potpunosti isključuju iz sustava javnog financiranja glazbene djelatnosti.
Šipuš (zamjenik ministrice) i g. Lušetić (zamjenik pročelnika) putem Vijeća za glazbu, koje su imenovali, štite uski lobistički interes umjesto javnog interesa
Unatoč javnom interesu, Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu nerelevantno sufinanciraju samo klasičnu i jazz glazbu, čime ograničavaju pojam glazbe te diskriminiraju kvalitetne suvremene autorske glazbene oblike.
Rezultati takvog sufinanciranja mogu se vidjeti iz objavljenih podataka u Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba, po kojima se vidi da se koncerata klasične glazbe u Zagrebu održi preko 500, dok se koncerata rock glazbe u Zagrebu održi oko 250, iako je potreba javnosti za rock koncertima četverostruko veća od javne potrebe za klasičnim koncertima.
Vijeća za glazbu imaju savjetodavnu ulogu te su nadležne osobe u Uredu za kulturu i Ministarstvu kulture mogle ne prihvatiti njihove prijedloge kada su vidjeli da ne zadovoljavaju javni interes, no ocjene koje nisu u skladu s javnim interesom se prihvaćaju kao ocjene “struke” koje nitko ne bi smio dovoditi u pitanje. Jasno je da se u stvari radi o lobiju koji štiti uske interese, iako se radi o javnim sredstvima namijenjenima zadovoljavanju javnih potreba u kulturi. Ujedno, takva praksa je izrazito nedemokratska, jer zadovoljavanje interesa izrazito malog broja ljudi sredstvima drugih pripada vremenu feudalizma.
Zahtjev za opozivom g. Berislava Šipuša i g. Tedija Lušetića i postojećih Vijeća za glazbu
Zbog toga udruga Promo koja okuplja organizatore koncerata kvalitetne suvremene autorske glazbe u Hrvatskoj zahtijeva od premijera g. Zorana Milanovića i ministrice kulture, te od zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba gđe. Sandre Švaljek, opoziv navedenih Vijeća za glazbu i njima nadređene javne dužnosnike, g. Berislava Šipuša i g. Tedija Lušetića, jer su najodogovorniji za uzurpaciju javnog novca namijenjenog zadovoljavanju javnih potreba na području glazbe. Udruga Promo svjesna je da premijer i gradonačelnik nisu u mogućnosti imati uvid u sve detalje složenih sustava kojima upravljaju, no nakon javnog upozorenja na nepravilnosti očekujemo da, sukladno svojim odgovornostima, nepravilnosti u sustavu otklone.
Zahtjev za imenovanjem novih članova Vijeća za glazbu koji će brinuti o javnom interesu
Nadalje, predstavnici udruge Promo zalažu se za priznavanje rock glazbe kao javne potrebe u glazbenoj kulturi koja kao takva evidentno postoji te povezano s time i za uključivanje suvremene autorske glazbe u postojeće sustave sufinanciranja gradske i državne glazbene kulture. Da bi javni interes mogao biti zadovoljen u Vijećima za glazbu nužno je imenovanje 6 članova Vijeća od kojih bi 3 člana Vijeća za glazbu bila zadužena za reproduktivnu klasičnu glazbu i jazz te 3 člana koja bi bila zadužena za kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu (rock glazbu u širokom smilsu riječi sa svim suvremenim izvedenicama tog pojma). Stručna savjetnica za glazbu pri Uredu za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Ivana Mihaljinec također ne može više obavljati tu funkciju jer ju je obavljala krajnje nestručno te bez vođenja računa o javnim interesu. Također, neophodno je da nova Vijeća za glazbu svoje odluke ubuduće obrazlažu sukladno pozitivnoj praksi Europske unije.
Zahtjev za pravednom raspodjelom javnih sredstava namijenjenih za glazbenu djelatnost
Udruga Promo, uz zahtjev za imenovanjem novih članova Vijeća, sukladno javnim potrebama za glazbenom kulturom, traži financijsku raspodjelu javnih sredstava namijenjenih za programsku djelatnost u glazbi u pravednom omjeru i to 50% sredstava za potrebe suvremene autorske rock glazbe te 50% programskih sredstava za potrebe reproduktivne klasične i jazz glazbe.
Pravednijom raspodjelom programskih sredstava javni interes za glazbom biti će bolje zadovoljen i javnost će moći u većoj mjeri uživati u kvalitetnim koncertima suvremene autorske glazbe.
Omjer od 50 % je više nego pravedan, jer uz programska sredstva osiguranima od strane navedenih Vijeća za glazbu kroz natječaje za javne potrebe u kulturi, glazbene ustanove (koje su neosporno od javnog interesa) posebno su podržane i tzv. sredstvima za hladni pogon za što se izdvaja oko 60 milijuna kuna javnog novca samo za tri ustanove u Zagrebu (KD Vatroslav Lisinski, Koncertna direkcija Zagreb i Zagrebačka filharmonija). Tim sredstvima su u potpunosti pokriveni troškovi plaća, dodataka na plaću, režija, i sl. Povrh navedenih financiranja, glazbene ustanove su oslobođene i plaćanja PDV-a na ulaznice, odnosno za ustanove u glazbi PDV na ulaznice je 0%, dok nezavisni organizatori plaćaju 13% PDV-a na ulaznice za koncerte.
Udruga Promo ističe da je istraživanje pokazalo da publika nije isključiva te da je publika rock koncerata, iako u manjoj mjeri, ujedno i publika klasičnih i jazz koncerta, što pokazuje da je suradnja s organizatorima rock koncerta u dugoročnom interesu svih onih koji žele stvarati novu klasičnu i jazz publiku, kao i prestanak ovakvog isključivog ponašanja klasičarsko/jazz lobija koje se manifestira kroz monopolizaciju javnih sredstva za glazbu.
Zahtjev za uključivanjem rock glazbe u Strategiju kulturnog i kretivnog razvitka Grada Zagreba 2015-2022
Obzirom da je na skupštini Grada Zagreba 26.03. predviđeno glasanje o Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka 2015-2022., a kako Strategija definira budućih 8 godina razvoja Grada Zagreba, nedopustivo je da rock glazba bude izostavljena iz Strategije te zbog toga Udruga Promo od zastupnika u skupštini Grada traži da amandmanom u Strategiju uvrste kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu. Uključivanje kvalitetne suvremene autorske glazbe u Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka zasigurno će doprinijeti i stvaranju uspješne budućnosti grada Zagreba i Republike Hrvatske, promoviranju, osnaživanju i rastu umjetnosti, kulture i kreativnih industrija te obogaćivanju kulturne i turističke ponude što su hvalevrijedni ciljevi Strategije.
Foto: Vedran Metelko
