Najaktivniji korisnici društvenih mreža su svakako mladi ljudi. Kako je govor mržnje dosta rasprostranjen na društvenim mrežama, Balkan Idea NS sprovela je projekat “Na mladima net ostaje” u okviru kojeg su mladi stekli veštine za borbu protiv ovog vida nasilja i diskriminacije.
Razgovarali smo sa dvoje učesnika ovog projekta kako bismo saznali nešto više o svakodnevnoj borbi mladih sa ovim problemom.
U kom obliku je govor mržnje najviše rasprostranjen na internetu? Da li je više usmeren na određenu ciljnu populaciju ili na pojedince?
Govor mržnje na Internetu je najviše zastupljen u vidu komentara na određene fotografije ili video klipove, osim takvog, zastupljen je i u video zapisima gde osoba otvoreno iznosi svoje mišljenje o određenim ljudima. Ponekad je usmeren na javne ličnosti ili pojedince, ponekad na određenu grupu kao širenje predrasuda i stereotipa o istim.
(Selena Pantović , 22 god.)
Najviše je rasprostranjen u obliku cyberbullyinga, govora mržnje kao i diskriminacije osoba. Mislim da je najviše usmeren ka pojedincima koji javno iznose svoj stav, a te takozvane osobe koje “nemaju svoj život” ili nemaju šta pametnije da rade komentarišu njihov stav putem govora mržnje i samim tim misle da imaju veće prava nego ostali. I naravno da je usmeren ka manjim ciljnim grupama, recimo LGBT osobama.
(Damjan Drljača, 17 god.)
Kako da reaguju mladi na ovaj vid diskriminacije?
Na svim društvenim mrežama postoji opcija da se osobe koje vas uznemiravaju blokiraju, ili prijave njihovi postovi i uvredljive poruke. Ukoliko se sustretnu sa komentarom koji je neprikladan, trebalo bi na asertivan način da odreaguju na isti, ne dozvoljavajući osobi koja širi mržnju da povredi nečija prava.
(Selena Pantović , 22 god.)
Najbolje je da se mladi u slučaju diskriminacije na internetu obrate nekome, najbolje roditeljima kako bi im pomogli i kako ne bi došlo do verbalnog ili fizičkog nasilja i ne daj Bože do suicidnog razmišljanja i samog suicida.
(Damjan Drljača, 17 god.)
Koliko je govor mržnje zastupljen na društvenim mrežama i koji su mehanizmi da se osobe koje to rade sankcionišu?
Na društvenim mrežama se informacija velikom brzinom širi na veliki broj ljudi, zbog toga su osobama koje imaju za cilj da povrede nečija osećanja, osnovna sredstva deljenja svog stava baš na njima. Na razne načine ovakve osobe pronalaze put do vređanja nečijeg izgleda, ponašanja i opredeljenja.
Već sam spomenula blok opciju, ali pored njih osobe mogu da prijave lažne profile, sačuvaju dokaz ili pokušaju da dođu do osobe koja širi govor mržnje i sa njom asertivnim razgovorom doći do rešenja problema.
(Selena Pantović , 22 god.)
Govor mržnje na društvenim mrežama je sve u većem broju slučajeva zastupljen, što znači da mladi sve više i više kako anonimno tako i javno vrše sajber nasilje i diskriminaciju drugih osoba. Mislim da je najbolje kad dođe do govora mržnje kao i cyberbullinga da se prijavi net patroli (netpatrola.rs) koja je u saradnji sa Ministarstvom spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srbije i sa finansijskom podrškom Generalnog direktora za kumunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije Evropske komisije CONNECT.
(Damjan Drljača, 17 god.)
Glavni donator za realizaciju ovog projekta bila je Ambasada Kraljevine Holandije.
I.J.
